Predstaviće pozitivne pomake, ali i konkretne probleme

Predstavnici nacionalnih manjina sastaće se sa izvestiocima Monitoring komiteta Parlamentarne skupštine Saveta Evrope

Beograd - Predstavnici nacionalnih manjina 21. januara sastaće se sa izvestiocima Monitoring komiteta Parlamentarne skupštine Saveta Evrope kako bi im predstavili stanje i položaj pripadnika nacionalnih manjina. Predstavnici SE sastaće se sa Balintom Pastorom, šefom poslaničkog kluba manjina i funkcionerom Saveza vojvođanskih Mađara, Rizom Halimijem, predsednikom Partije za demokratsko delovanje i Esadom Džudževićem, poslanikom Bošnjačke liste za evropski Sandžak.

Balint Pastor
za Danas kaže da će na sastanku predstaviti realno stanje položaja manjina i pozitivne pomake u tom smeru. „Navešću potrebu decentralizacije i povećanja broja pripadnika manjina u javnom sektoru što je zajednički problem svih manjinskih naroda u Srbiji. Granice upravnih okruga su takođe jedan od problema. U Vojvodini tri bačke opštine: Ada, Kanjiža i Senta, pripadaju severno-banatskom okrugu što stvara probleme građanima u rešavanju svakodnevnih problema jer je centar tog okruga Kikinda, a ne Subotica ka kojoj te opštine gravitiraju. To je problem svih stanovnika ove tri opštine. Sagovornicima ćemo reći i pozitivne stvari kako što je usvajanje Zakona o nacionalnim savetima manjina i potvrđivanje Statuta Vojvodine“, navodi Pastor. On kaže da o problemu statističkih regiona SVM želi najpre da razgovara sa predstavnicima Vlade, „jer ne želimo da to pitanje internacionalizujemo“.

Riza Halimi, iz Partije za demokratsko delovanje za naš list navodi da će izneti problem koji Albanci na jugu Srbije imaju u sudskim organima. „Iako je obećano povećanje broja Albanaca u sudskom sistemu, to se nije dogodilo. Sistematizacijom zaposlenih u sudovima, ionako mali broj Albanaca koji su radili u Osnvnom sudu u Vranju, drastično je smanjen i sveden je na pet. U Bujanovcu dva Albanca rade kao sudije, a u Preševu tri. Od 25 odsto zaposlenih Albanaca u sudovima Pčinjskog okruga, broj je smanjen. Svi predmeti se vode na srpskom, a za najobičniju sudsku potvrdu građani moraju da putuju i po 120 kilometara u Vranje. Nema ni jednog prevodioca koji je Albanac“, navodi Halimi.

On kao problem ističe i nostrifikaciju diploma iz Albanije i Makedonije i nepriznavanje diploma sa Prištinskog univerziteta, te mnogi građani ne mogu da nađu posao. Kako posebno važno pitanje on navodi dikriminaciju prilikom privatizacije jednog trgovinskog preduzeća. Esad Džudžević za naš list da su Bošnjaci zadovoljni početkom primene standarda u odnosima prema manjinama, ali ne i kvalitetom primene u odnosu na prava koja su propisana ustavom, zakonima i međunarodnim dokumentima.

- Stavovi Bošnjaka iz Deklaracije o položaju Bošnjaka u Srbiji, iz juna prošle godine, kada je reč o obrazovanju svedeni su na izborni predmet od prvog do sedmog razreda, koji se zove bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture. Izneću i stav, takođe naveden u Deklaraciji, da se nepokretna kulturna dobra Srbije u opštinama Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Nova Varoš, Prijepolje i Priboj, koja sandžački Bošnjaci smatraju svojom kulturnom baštinom, definišu kao bošnjačko kulturno nasljeđe. Kao i da se tih šest opština definišu kao oblast u jednom statističkom region - zaključuje Džudžević.

Sastanak pripadnika manjina sa izvestiocima SE je jedan u nizu stalnih sastanaka, koji predstavnici Saveta imaju sa srpskim državnicima i šefovima poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini Srbije.

L. VALTNER

10. april 2025.

17,00 - Budimpešta - Sastanak sa predsednikom Vlade Mađarske, Viktorom Orbanom