„Orbanland”?

Ovih dana je polako tekla skupštinska sednica, započeta 30. marta. Mislim da će se danas završiti rasprava o svih 94 tačaka dnevnog reda. Prostom računicom možemo doći do zaključka da je Parlament dnevno u proseku obavio raspravu o 3 predlog zakona (računajući i dane vikenda). To nije bilans za potcenjivanje.

Posle dana za glasanje koji će uslediti sledeće nedelje, ostaće svega 20 predloga zakona Vlade u proceduri (od njih 80% su međunarodni sporazumi). Nikad nismo stajali tako dobro.

Ovaj tempo je omogućila prilično mirna atmosfera koja vlada u zakonodavnom telu. Baš smo ove nedelje razgovarali o tome da zavidimo ukrajinskim kolegama. Bacanje jaja još nekako, ali dimne bombe... To su prava demokratična sredstva za argumentaciju.

Predvidljive parlamentarne rasprave su primorale skupštinske izveštače da umesto ili pored izveštaja o radu najvišeg zakonodavnog tela nađu neke druge teme. Tabloidi su podgrejali evergree teme (troškovi narodnih poslanika, prostitutka u skupštini, itd.), dok su ozbiljnije novine okrenule ka spoljnoj politici.

Dosta veliki prostor je prethodnih nedelja dobila pobeda Fidesa (Fidesz) i ulazak Jobika (Jobbik) u Parlament Mađarske. Nije iznenađujuće ni jedno ni drugo. Tačno je da nije masovna pojava u Evropi da  jedna stranka ima dvotrećinsku većinu, ali nije mali broj onih vlada na starom kontinentu koje uživaju veću podršku u parlamentu od npr. srbijanske. Vladajuće stranke u Turskoj, Crnoj Gori ili Rusiji poseduju više od 60% skupštinskih mandata.

Šarolikost političke ponude je bitno svojstvo jedne demokratije. Iz ovog ugla nikad nije dobro kada jedna stranka ima 2/3 većinu. Nije prirodno. Ali samo zbog toga u političkom sistemu još neće nužno nastati deficit demokratije. U Mađarskoj Ustav u vezi 49 skupštinskih odluka traži 2/3 većinu. Donosioci Ustava su te slučajeve predvideli (vezano za zakone i odluke koje definišu osnove javnopravnog sistema) zbog toga da bi stranke samo konsenzusom ili vrlo jakom podrškom u biračkom telu mogle da ih promene. (U Srbiji je praktično sve moguće sa 126 poslanika, osim promene Ustava).

Budući premijer Viktor Orban (Orbán Viktor) je na prvoj press konferenciji nakon ogromne izborne pobede ironično poručio dosada vladajućoj Mađarskoj socijalističkoj partiji (MSZP): „Budite hrabri drugovi i drugarice, ...demokratija ostaje.” Isključivo je odgovornost nove Vlade da tako bude. A češke Lidove Noviny su u jednom članku Mađarsku nazvale Orbanlandom.

Sa Jobbikom nemamo nikakve kontakte. Vojvođanskim Mađarima sigurno neće ništa dobro doneti njihovo ojačanje. Ali voljom birača Mađarske će njih 47 sedeti u parlamentu koji ima 386 poslaničkih mesta. Ali ni ovo nije specijalnost Mađarske. Npr. deo vladajuće većine (sa socijaldemokratama) je već 4 godine Slovačka nacionalna stranka (SNS), čiji predsednik Jan Slota svake nedelje ima neku antimađarsku izjavu.

Prošli put je pričao o tome da su Mađari na odvratnim, dlakavim konjima došli u Karpatsku niziju. Pored Slovačke i u Italiji i Danskoj su ultradesničarske, populističke stranke deo vladajuće većine.

Dosta toga zavisi i od teme koja je već godinama u središtu pažnje u Srbiji: od izbornog sistema. U komplikovanom, mešovitom mađarskom izbornom sistemu je 52% podrške birača Fidesu rezultiralo 68% mandata, a 18% Jobika je dovoljno za 12% skupštinskih mesta. Možda nije ni toliko nepravedno srbijanski proporcionalni izborni sistem.

U Matičnoj državi će se najverovatnije 14. maja održati konstitutivna sednica Parlamenta. Bitno je da imamo dobre odnose sa novom vladom. Ali će u temi položaja vojvođanskih Mađara najbitniji grad i dalje biti Beograd, a ne Budimpešta.

8. april 2025.

07,30 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Napindító” (na mađarskom jeziku, uživo)